Rođen je 16. Oktobra 1882. godine u Opariću.
Završio gimnaziju u Jagodini, posle čega prelazi na vojnu akademiju (kao pitomac 33. klase). Akademiju završava u septembru 1903. godine kada dobija čin artiljerijskog potporučnika. Zatim, nastavlja školovanje na višoj vojnoj akademiji (20. klasa). Čin poručnika dobija 1908. godine.
Učestvovao je u Balkanskim ratovima, iz kojih je izašao sa činom kapetana prve klase. 1913. godine, učestvovao u gušenja Arnautske bune. 1914. se oženio kćerkom pukovnika Koste Kneževića iz Zaječara.
Tokom Prvog svetskog rata, sa činom majora, obavljao značajne vojne dužnosti na položaju komandanta bataljona i načelnika štaba pešadijske brigade Dunavske divizije. 1915. godine unapređen u čin majora a 1920. u čin potpukovnika.
1921. godine ide na đeneralštabnu pripremu. Pored redovnih dužnosti bio i nastavnik vojne geografije na višoj školi VA. 1924. dobija čin pukovnika. 1934. dobija čin divizijskog đenerala.
Neposredno pred Drugi svetski rat, postaje armijski đenerala (20.09.1940.)
U vreme nemačkog napada 1941. godine, bio je komandant 3. armije koja je imala zadatak da eliminiše Italijane iz Albanije. Međutim, nemački napad je bio toliko munjevit, da je Jugoslavija kapitulirala, i umesto u Albaniji, u borbi sa Italijanima, Ilija Brašić se našao u logoru u Nirnbergu. Podržavao je Nedića u borbi protiv komunista i potpisnik je Nirnberške deklaracije.
Drugi svetski rat proveo u zarobljeništvu, a po oslobođenju, emigrirao u Ameriku.
Posle rata, bio na poternici OZNE kao zločinac.
Umro je u Milvokiju u SAD, 13. Marta 1951. godine.
Dobitnik ogromnog broja odlikovanja (56).
Linkovi:
- http://www.vojska.net/eng/world-war-2/kingdom-of-yugoslavia/organization/1941/
- http://www.generals.dk/general/Bra%C5%A1i%C4%87/Ilija_D./Yugoslavia.html
Armijski general vojske Kraljevine Jugoslavije Ilija D. Brašić 19, (1882-10-03 - 1951-03-13)
Borbeni pilot, instruktor.
Rođen u Rekovcu 6. Aprila 1912. godine. Poginuo 6. Aprila 1941. tokom nemačke invazije.
Radio je kao instruktor borbenih pilota u pilotskoj školi u Mostaru i u Samostalnoj Borbenoj Eskadrili Druge Borbene škole.
U vreme nemačkog napada 1941. godine, škola u Mostaru je raspolagala sa samo 3 zastarela dvokrilca tipa Avia BH-33E-SHS.
Dva od ova tri dvokrilca, bila su u Podgorici, u Crnoj Gori. Đorđe je bio na jednim od njih.
Prema neproverenim podacima, Đorđe Cvetković je, pre nego što je oboren, uprkos zastarelosti svoje letilice, uspeo da obori dva do tri (treći nije potvrđen) italijanska aviona (tipa Reggia fighter), dok nemci nad Mostarom nisu pretrpeli nikakve gubitke.
Poginuo je u borbi iznad Crne Gore, istog dana (6. Aprila), na svoj 29. rođendan.
Izvor:
http://surfcity.kund.dalnet.se/yugoslavia_cvetkovic-ciga.htm
Air Enthusiast Quarterly/Three kindly provided by Börje Henningsson
Air war for Yugoslavia, Greece and Crete - Christopher Shores, Brian Cull and Nicola Malizia, 1987 Grub Street, London, ISBN 0-948817-07-0
Luftwaffe Claims Lists - Tony Wood
The Yugoslav Furies - Sid Napier, 1998 Small air forces observer vol.22 no.4 kindly provided by Santiago Flores
Vazduhoplovne Zrtve 1913-1945 – Dusan Cirovic, 1970, Zemun, kindly provided by Nenad Miklusev.
Additional information kindly provided by Lars Larsson and Nenad Miklusev.
Borbeni pilot Đorđe B. Cvetković 23, (1912-04-06 - 1941-04-06)
Rođen je 22. Januara 1878. u Opariću.
Bio je neposredni učesnik događaja koji su uticali na istoriju ne samo Srbije već, i sveta.
Jedan od najbližih saradnika Apisa i jedan od desetorice potpisnika ustava tajne organizacije "Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka").
Učestvovao je u "Majskom prevratu" 1903. godine kada su ubijeni poslednji članovi dinastije Obrenović posle čega krunu preuzima dinastija Karađorđević.
Kroz tajnu organizaciju "Crna ruka" dovodi se u vezu sa Sarajevskim atentatom. Bio je zadužen za logističku podršku članovima "Mlade Bosne" koji su izvršili atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda. U montiranom "Solunskom procesu", 1917-e godine biva osuđen na smrt ali mu je presuda preinačena u kaznu zatvora od 20 godina. 1918-e godine biva pomilovan.
Na obnovljenom sudskom procesu 1953. u Beogradu, sve presude Višeg vojnog suda u Solunu su poništene, a svi osuđenici rehabilitovani, među kojima i sam Dragutin Dimitrijević Apis.
Umro je1938-e u Beogradu u svojoj 60-oj godini.
Verovatno zbog štamparskih grešaka pominje se pod imenima: Čedomilj, Čedomil, Čedomir, koje je od imena pravo, verovatno će pokazati knjige rođenih u Opariću ili Dragovu.
Učesnik u "Majskom prevrtu". (29. Maj 1903.)
Jedan od desetorice oficira, osnivača tajne organizacije "Ujedinjenje ili smrt".
Rođeni brat Dušana Popovića.
Izvori:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Solunski_proces
https://sr.wikipedia.org/wiki/Црна_Рука
http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:544951-Trojke-pukovnika-Apisa
https://sr.wikipedia.org/sr/Чедомир_Поповић
Pukovnik Čedomil(?r)(?lj) А. Popović 19, (1878-01-22 - 1938-12-28)
Prof,dr.Jovan Petrović je rodjen Preveštu opština Rekovac šestog januara 1945.godine.Osnovnu školu završio je u Opariću a srednju u kragujevcu.Diplomirao je za nepune tri ipo godine na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu 1968.godine.Na istom Fakultetu magistrirao je 1974.godine a titulu doktora tehničkih nauka stekao je 1977. godine odbranivši doktorsku disertaciju Prilog primeni teorije optimalnog upravljanja kod trakastog ekstraktora.Radno iskustvo sticao je u Indistriji Miloje Zakić.Poslovnom Sistemu Grmeč .Beograd,kao u hemijskoj industriji Prva Iskra Barič.Naučnim i Pedagoškim radom Bavio se u Institutu ITNMS Beograd kao i na Univerzitetim u Novom Sadu i Nišu.Obavio je preko sto stručnih naučnih radova u domaćim i stranim časopisima.
Kao autor ili koautor objavio je više radova:
- Matematički model upravljanja sistemom industrijske proizvodnje (?)
- Gasnohromatografska analiza ogrganofosfornih jedinjenja (1981)
- Optimizacija procesa vulkanizacije simulacijom na torzionom vulkanizeru (1975)
- Mogućnost planiranja optimalnog rada postrojenja u hemijskoj industriji primenom matematičkih metoda (1984)
- Sistemski pristup analizi iskorištenja kapaciteta u hemijskoj industriji (1984)
- Matematički model uticaja strukture kvaliteta i veličine šatže na ekonomiku proizvodnje u gumarskoj industriji (1984)
- Dinamičko ponašanje reaktora mešača za sintezu malondihidrosamske kiseline (1984)
- Slobodne amino kiseline u kefiru pri upotrebi različitih kompozicija startera (1983)
- Prilog optimizacije suspenzione polimerizacije vinil derivata (1983)
- Mogućnost primene otpadne gume i plastičnih materijala kao građevinskog materijala (1983)
- Iznalaženje optimalnog upravljanja kod ukuvača sa konstantnim dotokom rastvora (1982)
- Matematički model i dinamika autoklava za vulkanizaciju (1981)
- De-Smet type of extractor as the object of an optimal control (1981)
- Athezivi za spoj guma-metal, Savremeni materijal (1981)
- Uticaj komponenata smeše na veličinu histerezisa gume (1981)
- Mogućnost matematičkog modelovanja vulkanizacije na injekcionoj presi sa više stanica (1980)
- Povećanje kapaciteta sinteze hlornih triazina obezveđenjem većih mogućnosti za odvođenje toplote reakcionog sistema (1979)
- Matematički model presovanja smeše u električnoj kompresionoj presi (1979)
- Matematičko modelovanje plana fabrike gumarske proizvodnje (1979)
- Mogućnost optimizacije unutrašnjeg obezbeđenja tehnološkog procesa sirovinama (1979)
- Iznalaženje optimalnih parametara trakastog uređaja za ekstrakciju tipa De-Smet (1979)
- Izračunavanje optimalne temperature kontinualne vulkanizacije primenom Pontajginovog principa maksimuma (1979)
- Analiza stabilnosti trakastog uređaja za ekstrakciju (1979)
- Računsko komponovanje i optimizacija gumenih smega (1978)
- Uticaj pojedinih parametara na jačinu veze guma-metal (1978)
- Uporedna tehničko-ekonomska analiza, presovanja gumeno-tehničke robe na klasičnim inekcionim presama (1978)
- Optimizacija proizvodnih kapaciteta primenom metode optimalne distribucije (1978)
- Optimizacija stacionarnog plana proizvodnje (1978)
- The dynamics of a belt-type extractor with back mixing (1977)
- Metod grafičke analize kao sredstva za iznalaženje optimalne receptire u fazi osvajanja proizvoda (1977)
- Mogućnost optimizacije recepture za gumu upotrebom računara (1977)
- Mogućnost određivanja optimalne proizvodnje rudnika primenom metode dinamičkog programiranja (1976)
- Prilog primeni teorije optimalnog upravljanja kod trakastog uređaja za ekstrakciju (1976)
- Dinamika trakastog ekstraktora sa povratnim mešanjem (1973)
- Malondihidrosamatska kiselina kao analitički reagens (1968)
Izvor:
Milosavljević, M. 2011, Levač - bibliografija, Prevešt.
Prof. dr Jovan Petrović 20, (1945-01-06 - 2019-08-16)
Profesor matemarike na PMF-u u Beogradu. Svetski priznat matematičar iz oblasti nelinearne analize.
Rođen u Preveštu 15. Juna 1946. godine od oca Radonje i majke Milenije.
Završio učiteljsku školu u Jagodini (tadašnjem Svetozarevu). Zatim u rekordnom roku završava matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu (završio fakultet u roku od 2 godine, sa izuzetnim prosekom). Doktorirao 25.12.1978. godine sa temom: "Banach-ova preslikavanja na prostorima i uređenim skupovima".
Zajedno sa profesorom Mitrinovićem, 1973. godine, zasnovao je katedru za matematiku u Splitu i Šibeniku a sa profesorom Kurepom, 1973. katedru za matematiku na PMF u Kragujevcu. Jedan je od osnivača Američko-Jugoslovenske letnje škole za matematiku (International Workshop in Analysis and its Applications).
Autor je 19 knjiga i preko 500 radova iz oblasti matematike i njene primene u fizici i ekonomiji, među kojima i kapitalna dela "Nelinearna funkcionalna analiza 1" i "Nelinearna funkcionalna analiza 2". Objavio je više od sto radova što u domaćim što u strnim naučnim časopisima. Dvadeset radova je izložio na raznim naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Od strane inostranih matematičara njegovi radovi su citirani preko 300 puta. U knjizi: "Classical and New Inequalities in Analysis" (1993), autori su posvetili celo jedno poglavlje samo njegovim radovima. Glavne oblasti naučnog rada su mu: realna i funkcionalna analiza, parcijalno uređeni skupovi, teorija fiksne tačke i nelinearna funkcionalna analiza.
Autor je sledećih knjiga i članaka:
- Teorija transferzalne tačke prostora i raklja (2005)
- Nefunkcionalna linearna analiza II (2001)
- Inequalities of majorizations for general Convexity (1996)
- Nelinearna funkcionalna analiza I (1993)
- Elementarna funkcionalna analiza I (1993)
- Minimax theory with transfersal points (1993)
- Osnove teorije fiksne tačke (1986)
- Some results in the fixed point theory (1975)
- Monotony and the best possible bounds of some sequences of sums (1969)
- Banachova preslikavanja na prostorima i uređenim skupovima (1978)
Izvori:
Milosavljević, M. 2011, Levač - bibliografija, Prevešt.
Linkovi:
- http://pefmath2.etf.rs/files/83/252.pdf
- http://elib.mi.sanu.ac.rs/files/journals/publ/40/28.pdf
- http://www.matf.bg.ac.rs/files/Taskovic.pdf
- https://payhip.com/milanrtaskovic
Profesor matematike na PMF Milan R. Tasković 20, (1945-07-15 - 0000-00-00)
Rođen od majke Desanke i oca Dragomira, 10. Oktobra 1940. godine u Preveštu, gde i sada živi kao učitelj u penziji. Kao učitelj radio u Preveštu, Kaleniću, Šljivici, Lepojeviću i Riljcu. Učiteljski školu završio u Jagodini.
Stariji Jagodinci ga pamte kao legendarnog rukometnog golmana Učiteljske škole a Levčani ga se sećaju kao stonotenisera, fudbalera, rukometaša i bibliofila koji već godinama u okviru sabora "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju" priređuje jedinstvene izlođbe stare srpske knjige i periodike.
Dobitnik je prestižnog priznanja:
- Oktobarske nagrade SO Rekovac,
- "Najdraži učitelj",
- povelje "Brativoje Marković",
- "Juhorsko oko",
- "Zlatna plaketa Opstine Rekovac za 2015".
Napisao je sledeće knjige :
- Levač - bibliografija (2015)
- Levač - bibliografija (2011)
- Znanje imanje (1976)
Izvori:
Kostić, Ž. Hazena i rukomet u Jagodini 1948 - 1998
Vasić, S. Zov zavičaja.
Linkovi:
- http://urtica.org/artworks/kumova-sekira-gradja.html#.VryAofkrJD8
- http://lag-levac.co.rs/index.php/lag/price-i-legende/98-legenda-o-sibinu-i-sibnici
- http://noviput.rs/tu-oko-nas/turnir-u-cast-gorana-trifunovica-seleta/i
- http://www.politika.rs/scc/clanak/56571/Privatna-riznica-starih-srpskih-knjiga
- http://www.politika.rs/sr/clanak/334316/Drustvo/Kako-je-iz-Johanesburga-Crnjanski-stigao-u-Prevest#!
- http://www.blic.rs/kultura/vesti/izlozba-starih-srpskih-knjigaprva-izdanja-milosa-crnjanskog-petra-petrovica-njegosa/sfqn060
- http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:503997-Traga-za-prvim-brojevima-novina
- http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2013&mm=08&nav_id=738317
- http://www.kurir.rs/knjige-vuka-karadzica-u-rekovcu-clanak-922033
Kolekcionar, učitelj i kulturni aktivista Miladin D. Milosavljević 20, (1940-10-10 - 2019-08-16)
Novinar.
Pisao o gangsterskim poslovima u Jagodini.
Rođen 27. avgusta 1954. godine u Dragovu.
Ubijen je 11. juna 2001. godine u ulazu svog stana u Jagodini gde je živeo i radio. Imena naručioca ubistva i ubica još uvek nisu zvanično objavljena. U više navrata u medijima je bilo informacija o ljudima umešanim u ovo ubistvo, ali uprkos tome, naručioci su i dalje na slobodi.
Njegovo ime je 3. maja 2002. godine upisano na spomeniku u Vašingtonu, posvećenom novinarima koji su izgubili život na zadatku. Njegovo ime se nalazi na 1395. mestu. Takođe, njegova slika i biografija se nalaze u muzeju novinarstva u "Newseumu" u Vašingtonu.
Autor je nekoliko knjiga:
- Jezik za zube (?)
- Klackalica (1996)
- Sedamnaesto levački sabor Prođoh Levač, prođoh Šumadiju (1986)
- Osamnaesto levački sabor "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju" (1987)
Izvori:
Miladin Milosavljević, "Levač - bibliografija", 2011.
Novinar Milan D. Pantić 8, (1954-08-27 - 2001-06-11)
Narodni heroj.
Rođen je 12. 03. 1912. godine u Ursulu.
Osnovnu školu završio u Rekovcu. 1931. godine završio pešadijsku podoficirsku školu.
Učesnik NOB-a od avgusta 1941. godine.
Pošto se istakao kao borac, brzo postaje zamenik komandanta Levačke čete, Moravskog partizanskog odreda. Odatle je ubrzo premešten za komandira Treće čete Kragujevačkog partizanskog odreda.
Posle Prve ofanzive, povlači se u Sandžak.
Decembra 1941. godine, pristupa Prvoj proleterskoj udarnoj brigadi, gde zbog izuzetnog isticanja u borbama dobija čin vodnika. Od marta 1942. postaje zamenik komandanta Šestog beogradskog bataljona, kada postaje član KPJ.
U borbama sa ustašama kod Duvna, u julu 1942. godine, biva teško ranjen. Iste godine biva proglašen za narodnog heroja. (Jedan je od prvih narodnih heroja). Od novembra 1942. do juna 1943. godine, bio je zamenik komandanta Prve proleterske udarne brigade. Zatim postaje zamenik komandanta Prve proleterske divizije.
U novembru 1943. godine, postaje član vojne misije NOV i POJ pri savezničkoj komandi za Bliski istok.
Teško je ranjen na aerodromu kod Glamoča, kada je sa Ivom Lolom Ribarem krenuo na misiju u Kairo.
Kasnije postaje komandant 21. srpske divizije koja se izuzetno istakla u operacijama za oslobođenje Beograda i kasnije na sremskom frontu.
Posle rata, od kraja 1945. do 1948. bio je komandant Beograda. Zatim postaje komandant Prve vojne oblasti, a potom i komandant Prve armije.
Penzionisan je 1966. godine.
Umro je 8. Jula 1984. u povratku iz lova, na putu za Rekovac. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju.
Nosilac je više odlikovanja.
Reference:
http://sr.wikipedia.org
Narodni heroj Miloje Milojević 29, (1912-03-12 - 1984-07-08)
Političar u Kraljevini Jugoslaviji. Predsednik vlade od 17. Aprila 1927. do 28. Jula 1928. godine.
Rođen je u Opariću, 11. Juna 1871. godine. Po profesiji, bio nastavnik. Pošto je izabran za poslanika, bio je ministar u nekoliko Pašićevih vlada. Prema nekim izvorima, on je bio jedan od "dvorskih radikala", ljudi ubačenih od strane kralja Aleksandra da zauzdavaju Nikolu Pašića.
Tokom njegovog mandata, kulminirao je sukob između Srba i Hrvata. Provokacije su bile obostrane. U uzavreloj atmosferi, 20. Juna 1928. godine, crnogorski poslanik Puniša Račić ubija 3 hrvatska poslanika. Ovo višestruko ubistvo je obavijeno velom tajne. Prema nekim izvorima, Stjepan Radić (jedan od ubijenih) je bio upozoren da se tog dana drži dalje od skupštine. Na osnovu toga, može se zaključiti da do ubistva nije došlo u afektu, već da je bilo planirano.
Nakon tog krvoprolića Velimir Vukićević podnosi ostavku na mesto premjera.
Umro 27. Novembra 1930. godine u Beogradu.
Predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije Velimir Vukićević 19, (1871-07-11 - 1930-11-27)